Bez tehnologije se danas jednostavno ne može. Gotovo iz dana u dan smo svedoci novina koje nam se plasiraju kada je reč o tech svetu. Prosto, postali smo previše zavisni od softvera i hardvera koji ne samo da nam služe za zabavu, već su i naša „desna ruka“ u obavljanju profesionalnih obaveza. Samim tim, na tehnologiju danas gledamo kao na integralni deo životnih navika. Ovo su neki od trendova koji nas očekuju u godini koja je pred nama.
Nakon velikih promena u Facebooku i rebrendiranja u Metu kao krovnu kompaniju koja će obuhvatiti WhatsApp, Facebook i Instagram, konačno na videlo izlaze i ideje Marka Zuckenberga. Ako ostavimo po strani afere sa podacima korisnika, njegove ideje kreću se u smeru omasovljenja virtuelne realnosti i transformaciji digitalnog okruženja.
Otuda se i javlja sve veća potreba za hardverom, zapravo virtualnim headset-ovima koji će korisnike iz jednog 2D sveta na koji smo svi do sada navikli, postepeno ubacivati u 3D virtuelno okruženje. Zapravo, akcenat bi bio na virtuelnom svetu sa avatarima korisnika, a koji otvara sasvim nove formate za kreiranje sadržaja i oglašavanje.
Iako je za sada sve i dalje u određenoj beta fazi, sve su veći izgledi da bismo za koju godinu i u Srbiji umesto u ekrane telefona i laptop mogli da gledamo u VR kacige kao što je recimo Meta Quest 2 (bar ako govorimo o nešto naprednijim korisnicima). Čini se da svet ide polako ka otkrivanju virtuelne realnosti kao digitalnog formata koji bi Meta vremenom mogla dodatno da popularizuje i omasovi za korisnike širom sveta. Marketari, spremite se.
Iako je pompezno najavljivana ove ali i prošle godine u Srbiji, frekvencija 5G tehnologije i dalje nije puštena u našoj zemlji. Da li su za odlaganje uvođenja ove telco infrastrukture presudile teorije zavere o zračenju i milimetarskim talasima ili pak neka nerazumevanja u Vladinom resoru koji se bavi ovom temom a sa fokusom na budžet naravno, ostaje nam samo da se pitamo.
I dok očekujemo da konačno dobijemo signal za prenos mobilnih podataka najnovije generacije (susedi u Hrvatskoj već imaju ovu opciju), moramo da budemo svesni činjenice da je sve više telefona na našem tržištu koji podržavaju 5G signal. Ova tehnologija koja je podelila društvo i izazvala glavobolje u telco industriji kako u Srbiji, tako i u nekim drugim državama, nesumnjivo donosi ogroman napredak u domenu mobilnih prenosa podataka.
Govorimo o tome da će 5G zahvaljujući svojoj opsežnoj frekvenciji baziranoj upravo na milimetarskim talasima (ne zrači, ne brinite ) omogućiti brzine i do 20 gigabita u sekundi, što će u velikoj meri doprineti prenosu podataka u realnom vremenu. To zapravo znači da će mnoge industrije poput poljoprivrede, servisne industrije, saobraćaja i medicine imati benefite zahvaljujući ovoj tehnologiji.
Štaviše, 5G će u velikoj meri uticati na bolju povezivost IoT (Internet of things) uređaja koji predstavljaju osnov za izgradnju pametnih gradova kako kod nas, tako i u čitavom svetu, a o kojima ćemo nešto kasnije govoriti u ovom tekstu.
Postepeno uvođenje 5G kao standarda mobilnog prenosa podataka prema poslednjim najavama, za Srbiju se očekuje u toku naredne godine. Ipak, treba uzeti u obzir da je ovo veoma skupa telco infrastruktura, a s obzirom na to da smo mi osetljivo tržište, ne treba se u početku nadati previše, ali nada svakako postoji.
U jeku potpunog kripto kolapsa koji su predvodili krah menjačnice FTX ali i kompanije Celsius (afera sa procurelim korisnicima i zaustavljanja transakcija), nema sumnje da se o web3 tržištu aktivno priča. Jednostavno, blockchain tehnologija i prednost decentralizacije koju ona donosi, posebno u domenu finansija, napraviće ali i već prave pravu malu revoluciju.
Web3 svet doneće potpuno novu dimenziju kada je reč o decentralizovanim podacima, ali i samih finansija. Iako u krizi, kripto i dalje opstaje, što nam govori da je ovde reč o jednom ozbiljnom sistemu koji je tu da promeni način na koji danas percipiramo online plaćanja.
Štaviše, prednosti koje blockchain (baza podataka) kao tehnologija pruža (posebno u vidu sigurnosti), može da se primeni i na mnoge industrije koje bi imale velike benefite zahvaljujući ovoj tehnologiji, bar kada govorimo o verifikaciji podataka i transakcija.
Međutim, web3 je zapravo jedna kompleksna i široka oblast sa kojom ćemo se tek upoznavati, kao što smo to nekada radili kada smo prihvatali osnove interneta i web2 ekosistema. Nema sumnje da će u godinama koje dolaze biti sve više priče o digitalnim (kripto) novčanicima baziranim na blockchain-u, kao i o digitalnoj i jedinstvenoj imovini u web3 svetu baziranoj na NFT principu.
Ova oblast bi verovatno na najbolji način mogla da definiše reč trend, bar kada govorimo o novim tehnologijama i tehnološkim rešenjima. Jer trend je zapravo ono o čemu se veoma često govori u medijima i generalno u javnom mnjenju. Veštačka inteligencija je sa napretkom procesorskih performansi polako ali sigurno postala sastavni deo naših života.
Samo u našim pametnim telefonima imamo AI segmente koji nam pomažu da pametni telefoni danas budu još inteligentniji. I ovo je samo jedan mali deo onoga što ova izuzetno važna tehnologija pruža za moderno društvo.
Primena veštačke inteligencije iz godine u godinu ima sve važniju ulogu, a samo neke od industrija, pored hardvera (mobilni telefoni, računari…), gde će ova tehnologija imati svoju ulogu su i medicina, bankarstvo, marketing, građevina, saobraćaj i mnoge druge.
Poprilično je jasno da ovde govorimo o tehnologiji koja i te kako ima potencijal da se razvija u godinama koje dolaze, posebno ako govorimo o integraciji digitalnih asistenata, četbotova i sličnih stvari. I u našoj zemlji se sve više govorio o primeni AI tehnologije, a Srbija je nedavno postala i članica Globalnog partnerstva za veštačku inteligenciju.
Povezani uređaji zavladaće svetom. Koliko je IoT industrija zapravo velika na globalnom nivou, možda najbolje pokazuje podatak da je ista u prethodnoj godini vredela 384 milijardi dolara. Očekivanja su da će samo u 2023. godini biti preko 40 milijardi uređaja povezanih na internet a koji komuniciraju ili razmenjuju podatke sa proizvođačima, operaterima ili drugim uređajima.
Povezani uređaji ili ako se držimo bukvalnog prevoda „Internet stvari“, nisu samo deo naših pametnih domova (pametne sijalice, termostati i svi ostali uređaji koji sarađu sa aplikacijom na telefonu a imaju senzor koji šalje informacije korisnicima), već su to i ozbiljni i kompleksni sistemi na nivoima recimo opština gradova.
Upravo zahvaljujući IoT rešenjima možemo se nadati pametnim gradovima. Samo neki od primera su pametne raskrsnice (već imamo primere u Beogradu), efikasno odnošenje komunalnog otpada, efikasno korišćenje energije i slično.
Naravno, gde god postoji upotreba interneta, senzora i aplikacija, postoji i opasnost od zloupotrebe, pa zato oprez i odgovornost institucija koji koriste ove sisteme moraju da budu na najvišem nivou.
Ipak, verujem da će se o IoT-u i te kako govoriti u narednoj godini kako na globalnom, tako i na lokalnom nivou, kao i da ćemo i sami imati priliku da se uverimo u efikasnost ove tehnologije u našoj svakodnevici.